Naslovna sadržaji

“Bunt štrajkača Forda“ - Milton Brooks

“Bunt štrajkača Forda“ - Milton Brooks

Fotografija: “Bunt štrajkača Forda“
Kamera: 4x5 Speed Graphic
Film: Kodak
Objektiv: 127mm

Milton Brooks je rođen 1901. godine u Sent Luisu i potiče iz novinarske porodice. Skoro ceo svoj radni vek proveo je radeći kao novinarski fotograf u Chicago Herald-Examiner, Chicago Daily News, Paramount News Real, New York Daily News. 1928. godine dolazi u Detroit News u kojem 1942. godine dobija Pulicerovu nagradu. 1953. godine, tri godine pred smrt, napušta Detroit News da bi se bavio komercijalnom fotografijom.

Kameru Speed Graphic od Graflexa su koristili profesionalni fotografi sredinom dvadesetog veka. Pružala je mogućnost jednog snimka na svakih 6-7 sekundi. Za korišćenje ove kamere bilo je potrebno strpljenje i instinkt što govori o vrednosti tadašnjih fotografija i tog „odlučujućeg trenutka“. Miltona Bruksa su u to vreme zvali „One-shot Milton“ ili „Jedan-klik Milton“ zbog velike koncentracije i strpljenja koje je pokazivao i zbog toga što je često imao običaj da snimi jednu fotografiju i ode kući.

Borba za radnička prava intenzivirala se tridesetih godina prošlog veka, pokrenuta konstantnim povećanjem proizvodnju, odnosno razvojem industrije. Klasna neravnoteža između poslodavaca i radnika je sve više išla u korist vlasnika kapitala, što je povećalo nezadovoljstvo radničke klase. Uz podršku Frenklina Ruzvelta 1935. godine, donešen je tzv. Vagnerov akt, koji je regulisao prava radnika za kolektivno pregovaranje i sprečavao nepravedno ponašanje poslodavaca, ali i radnika i sindikata. Veliki broj uspešnih štrajkova do 1937. godine doveo do toga da organizovani radnici ostvare svoja prava u mnogim kompanijama, među kojima su i General Motors i Chrysler. Fabrika automobila Ford je bila poslednji proizvođač automobila koji se protivio uvođenju sindikata i početkom 40-tih optužen je za nepoštovanje Vagnerovog akta zbog konstantnog sprečavanje radnika da se udruže u sindikate, često i silom.

U aprilu 1941, Fordov šef obezbeđenja, Heri Benet, je otpustio 8 članova sindikata čime je izazvao radnike Forda da započnu štrajk i blokiraju fabriku od 120.000 radnika. Henri Ford je na početku pretio da če zatvoriti fabriku, ali na kraju je morao da popusti i potpiše ugovor sa sindikatom, kojim su radnici Forda dobili bolje uslove od svih ostalih konkurenata.

Milton Bruks je izveštavao za svoju novinsku kuću Detroit News kada je primetio štrajkolomca koji se raspravlja sa štrajkačima. Drugi fotografi su otišli dalje u potrazi za nečim zanimljivijim dok je on ostao. Kako se rasprava rasplamsala ubrzo je prešla u tuču a Miltonov komentar je bio: „Uslikao sam fotografiju brzo, stavio kameru pod kaput i sakrio se u gužvi. Veliki broj ljudi imao je želju da uništi ovu fotografiju.“

Naredne 1942. godine, od 109 nominovanih učesnika u ovoj kategoriji Pulicerove nagrade, žiri je nagradio Miltona Bruksa, čime je on postao prvi dobitnik Pulicerove nagrade za fotografiju. Po njihovim rečima, ova fotografija predstavlja brutalnu sliku koja sumira veći deo istorije radničke klase 1941. Fotografija je obeležila ne samo prethodnu godinu, već je postala obeležje radničke borbe za ljudka prava.

Tekst: Radmila Vankoska

Komentari